Zadnje Porudzbine

  •  
    Costas, LARNACA , Cyprus
  •  
    Adrian, Ingolstadt, Germany
  •  
    Arno, Ehrenkirchen, Germany
  •  
    Arkaitz, Igorre, Spain
  •  
    Ricard, Sant Celoni, Spain
  •  
    Jennifer, Méru, France
  •  
    Léo, Athée, France
  •  
    asmina, les ulis , France
  •  
    CORINNE, NOTRE DAME DE LONDRES, France
  •  
    william, Dun, France
  •  
    Maureen , Enniscorthy Co Wexford , Ireland
  •  
    Alex, GORDONA, Italy
  •  
    Sonia, Minervino di Lecce, Italy
  •  
    Fulvio francesco, Santa Domenica Talao, Italy
  • Kenji, Nishitokyo-shi, Japan
  •  
    Nick, Waalwijk, Netherlands
  •  
    Stef, Waalwijk, Netherlands
  •  
    Lasse, 2900, Norway
  •  
    Grzegorz, Tuchom, Poland
  •  
    ionescu, valu lui traian, Romania
  •  
    Tanja, Beograd, Serbia
  •  
    Alaa, Alwajh, Saudi Arabia
  •  
    Tommy, Anderslöv, Sweden
  •  
    Tommy , Sundsvall , Sweden
  •  
    Lillemor, Glanshammar, Sweden
  •  
    Lucianne, Gävle, Sweden
  •  
    Henrik, Åkarp, Sweden
  •  
    Rok, Svinjsko 20, Slovenia
  •  
    Dušan, KRAVANY NAD DUNAJOM, Slovakia
  •  
    Pete, Cleves, United States

Organski začini

Trenutno postoji 94 proizvoda.

Prikazuju se 1-12 od 94 stavki
Zeleni kardamom zacin i caj...

Zeleni kardamom zacin i caj...

Cena 1,85 € SKU: Z 3
,
5/ 5
<h2><span style="font-size: 14pt;" data-mce-style="font-size: 14pt;"><strong>Zeleni&nbsp;kardamom zacin i caj-&nbsp;ceo plod</strong></span><br><span style="font-size: 14pt;" data-mce-style="font-size: 14pt;"><strong><span style="color: #d0121a;" data-mce-style="color: #d0121a;">Cena je za pakovanje od 5 grama zacina.</span></strong></span></h2><p><strong>KARDAMOM ZAČIN I ČAJ UPOTREBA</strong></p><p>Kardamom začin je pored svoje pikantne arome i upotrebe u kulinarstvu ,takođe i izuzetan lek za otklanjanje probavnih smetnji. Glavni je sastojak mešavina koje se u arapskoj kuhinji koristi za poboljšanje ukusa jela, dok se u indijskoj i ajurvedskoj medicini primenjuje za ublažavanje stomačnih tegoba i upalnih procesa, ali i za izbacivanje otrovnih materija iz organizma.„Začin srca" kako ga još nazivaju veoma je popularan na Bliskom istoku i Indiji ,te je posle šafrana najskuplji i jedan od najcenjenijih začina na svetu.Za njegovu lekovitost zna se već više od 5000 godina.Pisani zapisi o upotrebi kardamoma datiraju još iz vremena Vavilona,preko starog Egipta,Grka i Rimljana koji su od njega pravili mirisne parfeme,a ta se praksa održala i do danas.</p><h3>KARDAMOM ZAČIN UPOTREBA&nbsp;</h3><p>Kardamom je zimzelena biljka,koja naraste i do 300 cm u visinu i karakteriše je prilično debeli rizom.Najviše se upotrebljava i gaji u Indiji,Šri Lanci ali potražnja za ovim začinom je izuzetno velika širom planete.Aromatično i slatkasto seme kardamoma smešteno je u smeđe-zelenkastoj mahuni.U jednoj mahuni može biti smešteno od petnaest do dvadeset semenki.Njihov ukus je jak i aromatičan ,dosta podseća na ukus eukaliptusa i limuna(pikantno i blago ljutkasto).U svakom slučaju veoma su bogate sa hranljivim eteričnim uljima,koja su prava blagodet za duh i telo.Ova biljka iz porodice đumbira raste u obliku grma na kojem se nakon cvetanja (kako smo već rekli )formiraju male mahune prepune aromatičnih semenki slatkastog ukusa. Pošto brzo gube miris, najbolje je kupovati cele mahune.Kardamom začin sadrži kalcijum, magnezijum,kalijum i mangan,vitamine C, B6 vtiamin, riboflavin i niacin. Postoje zeleni i smeđi kardamom i obe vrste imaju visok sadržaj sirovih vlakana. Smeđi kardamom se dobro slaže s voćem, bademima, šafranom, puterom, peršunom, karanfilićima i cimetom, dok je zeleni kardamom važan sastojak indijskih slatkiša, pudinga, jogurta i sladoleda.</p><h3>KARDAMOM ZAČIN U KULINARSTVU</h3><p>Najčešće se stavlja u kolače i poslastice, kafu, čaj, mleko, vruću čokoladu, pilav i razna pečenja, i jedan je od glavnih sastojaka popularne kari mešavine.Indusi ga prosto obožavaju i stavljaju ga gde god stignu – nešto poput naših komšija mađara i čuvene feferone..šalu na stranu,nama je to veoma simpatično i interesantno. Recimo u pilavu je kardamom začin nezamenljiv,ako ga nema -nije to to,da ne pominjemo još i indijski čaj,ako nema kardamoma ovaj napitak se onda i ne može nazvati indijskim..U severnim zemljama na skandinavskom poluostrvu ,kardamom začin se koristi za spremanje kobasica,mesa ali i kod pekarskih proizvoda.Može se koristiti samleven,ali i zajedno sa svojom mahunom,u oba slučaja je izuzetan.Mleveni kardamom se ipak treba praviti u tačno određenim količinama,koliko zahteva pojedini recept i upotrebljava se odmah.U suprotnom ,ako se ne upotrebi tada,vremenom gubi svoja lekovita svojstva koja sadrže njegova prirodna ulja.Neki recepti zahtevaju i upotrebu celog zrna kardamoma i mahune,tada postupite tako što ćete mahunu malo otvoriti,da bi jelo za vreme kuvanja ,upilo svu aromu i predivan ukus..Doziranje kardamoma je od velike važnosti i u tome ne smete preterati,jer ćete u suprotnom izazvati kontra efekt.Mera od deset mahuna ,odgovaraće količinski jednoj i po čajnoj kašičici mlevenog začina,naravno mahune se ne jedu.Uz cimet i lekoviti karanfilić,postićićete fantastične arome i vašim omiljenim jelima udahnućete nov život.</p><h3>KARDAMOM ZAČIN KAO LEK</h3><p>U tradicionalnoj indijskoj i ajurvedskoj medicini karadmom začin se upotrebljava kao sirov, u obliku tinkture, kao eterično ulje ili čaj. Ekstrakt ove biljke sadrži komponente koje podstiču metabolizam, ublažavaju nadimanje, žgaravicu, pojačavaju apetit. Prstohvat ovog začina sprečava mučninu i povraćanje, kardamom čaj je odličan diuretik, čisti bubrege od kalcijuma i, shodno tome,pomaže redukciju telesne težine, snižava visok krvni pritisak i izbacuje otrove iz organizma.Uspešno leči različite urinarne infekcije .Pored toga ,žvakanje kardamoma osvežava dah,uklanja neprijatan zadah i čuva zdravlje zuba zahvaljujući cineolu.Ova biljka koristi se i u slučaju nadutosti stomaka ili probavnih tegoba, ublažava glavobolju,jača srce i ulazi u sastav mnogih kozmetičkih proizvoda.Osim toga kardamom čaj je odličan za detoksikaciju organizma i preporučuje se osobama koje piju više kafa dnevno,smiruje astmu i ublažava menstrualne tegobe.Eterično ulje kardamoma koristi se za masažu jer eliminiše stres, opušta mišiće, ublažava bolove u leđima i tegobe izazvane upalom nerava. Istraživanja potvrđuju da kardamom začin ima pozitivno dejstvo i u slučaju upale zglobova,jer smanjuje otoke, a osim toga otklanja neprijatne posledice hemoterapije i smiruje kožu nakon uboda insekata. Ukoliko se nekoliko kapi esencijalnog ulja kardamoma doda u vodu, dobija se odlično sredstvo za dezinfekciju usne duplje, dok se blagi rastvor upotrebljava za dezinfekciju kože.Čaj od karadamoma smanjuje depresiju, a pomešan s cimetom ublažava upalu grla, promuklost i druge simptome prehlade i gripa.</p><h3>KARDAMON ČAJ – RECEPT PROTIV STOMAČNIH SMETNJI</h3><p>Pomešati četvrtinu kašičice mlevenog kardamoma, petinu kašičice mlevenog kima i pola kriške svežeg korena đumbira, a po želji dodati štapić cimeta. Mešavinu preliti šoljom vrele vode, ostaviti da odstoji desetak minuta, a zatim polako ispijati lekoviti čaj.</p><p>Protiv bolova u stomaku koje su izazvali neugodni grčevi, gasovi, nadutost stomaka ili prejedanje, priprema se poseban čaj od kardamoma koji se pije petnaest minuta pre jela ili neposredno posle obroka. Može se davati i deci koja imaju stomačne probleme.Kardamom čaj poznat je i kao izvanredno sredstvo protiv impotencije,rešava probleme sa erektilnom disfunkcijom i preuranjenom ejakulacijom, međutim, ne sme se preterivati s količinom jer može izazvati suprotan efekat.</p>
Z 3 (5g)
Zeleni kardamom zacin i caj - ceo plod

Zutika - celi plod (suseni)

Zutika - celi plod (suseni)

Cena 1,26 € SKU: Z 14
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Zutika - celi plod (suseni)</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 10 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><b>Šimširika</b> (žuti šipak, žuta šiba, žutika, divlji šimšir, kiseli trn), lat. <i><b>Berberis vulgaris</b></i>, razgranati je listopadni žbun iz istoimene porodice (Berberidaceae). Poreklo imena:</p> <ul><li>roda prema Berberiji iz koje je plod šimširike prenet u Afriku;</li> <li>vrste od lat. <i>{-vulgaris}-</i> = običan.</li> </ul><p><span>Raste kao listopadni razgranati </span>žbun<span> čije stablo može da dostigne visinu oko 3m, grane su uglavnom uspravne, pokriveno je trnovima i ispod kore je žuto. Kora je glatka, svetlosiva do sivosmeđa. Trnovi mogu da budu trokraki ili petokraki i nastali su preobražajem listova. Ostali </span>listovi<span> su eliptični, kožasti, sakupljeni u svežnjeve, a po ivici fino nazubljeni. Čvrsti su, sa lisnom drškom, eliptično obrnuto jajasti. Na vrhu su listovi šiljati, ređe zaobljeni i dlakavi. Dužine su 3 do 6cm. </span>Cvasti<span> su viseći grozdovi izgrađeni od šestočlanih, dvopolnih </span>cvetova<span> čiji su čašični i krunični listići žuti. Čašičnih listića ima šest i raspoređeni su u dva pršljena koji lako opadaju, kruničnih ima takođe šest, žuti su i dužine 5-7mm, jajastog oblika, i svaki pri osnovi nosi po dve nektarije. Prašnika ima šest, raspoređeni su u dva pršljena i pri dodiru naležu unutrašnjom stranom na </span>plodnik<span>. Prašnički konci su široki, </span>polenove<span> kesice su okrenute ka unutrašnjosti cveta, sa dve komore koje se otvaraju poklopcima. Imaju jedan tučak koji je kratak, nadcvetan, sa širokim, pljosnatim žigom. </span>Plod<span> je duguljasta, crvena jestiva </span>bobica<span> kiselkastog ukusa. Dužine je 1cm i u unutrašnjosti su smeštena 2-3 </span>semena<span> bogata </span>endospermom<span>.</span></p> <p>Plod, bobica, prijatnog ukusa, bogata je jabučnom kiselinom, a upotrebljava se za pravljenje sirupa i kompota. Iz kore i drveta dobija se žuta boja berberin kojom se mogu da boje koža i vuna. Kora stabla i korena sadrži veći broj alkaloida.</p> <p>Šimširika se koristi kod bolesti žučnih puteva jer olakšava izlučivanje žuči, sprečava upale, pojavu peska i kamena u žučnim putevima. U obliku kapi, čiji je glavni sastojak berberin, smiruje upaljenu vežnjaču oka i očne kapke. Pored toga može se davati i protiv povraćanja.</p> <p>Uslovno je neškodljiva, što znači da je treba koristiti samo u propisanim dozama i pod kontrolom stručnjaka.</p>
Z 14
Zutika - celi plod (suseni)
Piment ili najkvirc zacin

Piment ili najkvirc zacin

Cena 1,60 € SKU: Z 16
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Piment ili najkvirc zacin</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 10 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color:#000000;"><b>Najgvirc</b><span>, odnosno </span><b>piment</b><span> (</span><i>Pimenta dioica</i><span>) je nisko drvo iz Srednje i Južne Amerike. Gaji se zbog mirišljavog ploda koji se koristi kao veoma ukusan i zdrav začin. Ovaj začin kod nas je poznat i pod imenima </span><b>piment</b><span>, </span><b>najkvirc</b><span>, kao i klinčićev papar, karanfil−biber</span><span>, jamajčanski biber, jamajka−papar.</span><span> U starijoj literaturi često se može naći i pod naučnim imenom </span><i>Pimenta officinalis</i><span>.</span></span></p> <p><span style="color:#000000;"><span>Najgvirc je poreklom iz </span>Centralne<span> i </span>Južne Amerike<span>. Areal mu se prostire od </span>Meksika<span> do </span>Jamajke<span>.</span><span> Otkrili su ga španski istraživači kada su se, u </span>16. veku<span>, iskrcali na obale današnjeg Meksika. Danas se gaji komercijalno širom tropskih područja Amerike − u Meksiku, </span>Hondurasu<span>, </span>Trinidadu<span>, na </span>Kubi<span>, a posebno na Jamajci, koja praktično ima monopol u proizvodnji ovog cenjenog začina. Najgvirc je jedini začin čija je komercijalna proizvodnja potpuno ograničena na </span>Novi Svet.</span></p> <p><span style="color:#000000;"><span>Najgvirc, odnosno piment je nisko </span>drvo<span>. Može porasti 10−12 m. visok. </span>Stablo<span> je elastično, srebrnasto sive </span>kore<span> koja se ljuspa u tankim trakama. Krošnja je razgranata, sa mnoštvom tankih grana. </span>Listovi<span> su naspramni, zimzeleni i krupni. Dugi su 4−8 cm, zašiljenog vrha i mirisni poput plodova. </span>Cvetovi<span> su sitni, beličasti, sa 4−5 latica. Skupljeni su u piramidalnim metličastim </span>cvastima<span>. Uglavnom su terminalne, ali nekada rastu i iz pazuha lista.</span><span> </span>Plodovi<span>su bobičaste koštunice smeđe boje, prečnika 0,6 cm. Upravo ove bobice koriste se kao začin.</span></span></p> <p></p> <p>Gaji se radi aromatičnih plodova koji se, kao dodatak jelima, upotrebljavaju celi ili u prahu. Zeleni plodovi su aromatičniji od zrelih. Za aromu najgvirca zaslužno je etarsko ulje, kojeg ima 3−4% i u kojem je, kao i kod karanfilića, glavni sastojak fenol <i>eugenol</i>. <i>Eugenol</i> ima veliku antiseptičku moć i upotrebljava se kao stomahik. Takođe se koristi i kao anestetik kod zubobolje.</p> <p>Ukus najgvirca možda najbolje definiše engleski naziv za ovaj začin − <i>Allspice</i>(„sve−začin”). Naime, smatralo se da ukus pimenta liči na mešavinu cimeta, karanfilića, i muškatnog oraščića. Koristi se kao začin kako u slanim, tako i u slatkim jelima. Takođe se dodaje i likerima, a etarsko ulje upotrebljava se u kozmetičkim preparatima i parfemima.</p> <p>U zemljama porekla (gajenja) takođe se mnogo koristi i sveže ili sušeno lišće, za kuvanje ili sušenje mesa. Etarsko ulje iz lišća je od značaja u industrijskoj proizvodnji kobasica.</p>
Z 16
Piment ili najkvirc zacin
Kim zacin i lek - ceo plod

Kim zacin i lek - ceo plod

Cena 1,10 € SKU: Z 39
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><span style="font-size: 14pt;"><strong>Kim zacin i lek - ceo plod</strong></span><br /><span style="font-size: 14pt;"><strong><span style="color: #d0121a;">Cena je za pakovanje od 8 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color: #000000;"><b>Kim</b><span>, narodni nazivi: </span><i><b>divlji kumin</b></i><span>, </span><i><b>kimelj</b></i><span>, </span><i><b>kimin</b></i><span> (</span>lat.<span> </span><span xml:lang="la" lang="la"><i>Carum carvi</i></span><span>), začinska je biljka. Poznavali su ga i koristili arapski lekari, odakle je prenet u </span>Evropu<span>. Gaji se u mnogim zemljama, a najviše u </span>Holandiji<span> (najveći svetski izvoznik kima), </span>Poljskoj<span>, </span>Nemačkoj<span>, </span>Rusiji<span>. U Srbiji se gaji u Vojvodini.</span></span></p> <p>Kim je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka. Dvogodišnja forma u prvoj godini formira lisnu lozetu (visine oko 25 cm), a u drugoj uspravnu, u gornjem delu granatu stabljiku visine do 1,5 m. Korenje vretenast, bele do bledožute boje, dužine do 20 cm. Listovi su dvojno ili trojno perasto deljeni, naizmenično postavljeni na stabljici.</p> <p>Cvetovi su sitni, bele do bledoružičaste boje, grupisani u složenu štitoliku cvast. Na obodu štita smešteni su veći cvetovi. Krunica se sastoji od 5 kruničnih listića. Cveta od maja do jula meseca.</p> <p>Plod je šizokarpijum, izduženo eliptičnog oblika, sastavljen od dva ploda, smeđe je boje, duguljast, dužine do 7 mm, širine do 1,2 mm. Na plodu se nalazi više rebara, a između njih su kanalići ispunjeni etarskim uljem. Masa 1000 zrna je 2-3,5 g.<span>Koristi se kao hrana za stoku u vidu zelene mase ili ploda jer deluje na organe varenja i povećava mlečnost krava.</span></p> </body> </html>
Z 39
Kim zacin i lek - ceo plod

Zuti senf zacin - nemleveni 1.25 - 1

Zuti senf zacin - nemleveni

Cena 1,25 € SKU: Z 21
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Zuti senf zacin - nemleveni</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 10 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color:#000000;"><span>Senf je jedan od najpopularnijih </span>sosova<span> na svetu i nepromenljiv drugar kečapu i </span>majonezu<span> kad je u pitanju začinjavanje </span>sendviča<span>, mesa i različitih </span>salata<span>. Po pravilu senf je začin koji se pravi od semena </span>slačice<span> skrhanih u prah sa dodatkom </span>sirćeta<span>, </span>soli<span>, vode i ulja. </span></span></p> <p>Ovaj veličanstven i mnogima od nas omiljeni sos od senfa ima boju od žućkaste do braonkaste i različite je konzistencije (glatka, zrnasta i ikrasta) u zavisnosti od vrste zrna slačice i same vrste gorčice. Karakteristično za gorčicu je njen oštar, blaže ili jače ljut ukus, koji se lako ublaži u kombinaciji sa različitim namirnicama - hlebom, mesom, povrćem itd.</p> <p>Postoje tri vrste semena senfa - crno, braon i žuto. Tradicionalno crni <strong>senf</strong> se koristi u indijskoj kuhinji, a braon i žuti najčešće se konzumiraju u Evropi. Gorčica od žutih ili belih semena senfa ljut je na jeziku, dok oštri ukus sosa od crnih i braon zrna stiže do nosa, čak i očiju i čela.</p> <p>Njegov intenzivan ukus često uzrokuje pojavu malih kapljica gastronomskog znoja. Kao rezultat meki <strong>senf</strong> se proizvodi pre svega od bele slačice, dok jači i oštriji - od tamnijih vrsta. </p> <p>Često se <strong>senf</strong> sprema i mešanjem različitih vrsta semena gorčice, dok se ukus balansira sa vodom, solju, sirćetom i uljem. U nekim vrstama senfa, posebno jeftinijim, često ima dodataka skroba, da se doda gusta konzistencija, što može da se definiše kao loša praksa.</p> <p>Gorčica pripada porodici kupusnjača i ljudima je poznata od pre čitavih 3000 godina. Ima tamno zelene jestive listove i dostiže visinu oko 70-80 cm visine. Listovi gorčice imaju prijtan miris bibera, dok jarkožuti cvetovi mirišu na karakterističan miris rena. Ren iskonski raste samo na teritoriji Evrope.</p> <p>Francuzi ne prave razliku između biljke i samog sosa od gorčice, za koje imaju jednu opštu reč - moutarde (senf, gorčica). U engleskoj sos i gorčica su poznati kao mustard (engl.). Etimologija reči verovatno ide od rimljana koji su pomešali nefermentisani sok od grožđa (širu) sa mlevenim semenjem gorčice i dobili takozvanu "sparušenu širu" nazvanu "mustum ardens", od čega potiče naziv "mustard".</p> <p>Proizvodnja senfa je u punoj snazi i skoro bez prekida od 3000 godina pre Hrista. Tradicionalno je deo indijske kuhinje i iako je senf bio poznat u drevnom Rimu i Grčkoj, nije imao posebnu popularnost. Prvi recept za senf se pojavio 42. godine pre nove ere kada su se Gali pojavili kao kulinarski inovatori. Vremenom pravljenje <strong>senfa</strong> dobija veću popularost, do devetog veka kada je njegova proizvodnja postala jedan od glavnih izvora prihoda u manastrima u Francuskoj.</p> <p>Kad je u pitanju proslavljeni Dižonski senf, istorija pripoveda kako je papa Jovan XXII (12249-1334) pretvorio francuski grad Dižon u jedninstvenog proizvođača senfa do 1752. godine. Nigde drugde proizvodnja nije bila dozvoljena. U 16. veku u Avinjonu papa Jovan XXII stvorio je post "prvi majstor papinog <strong>senfa</strong>", a tokom 16. veka kod Klimenta VI smišljena je titula "veliki papin majstor senfa". Žan Najžen (Jean Naigeon) u 16. veku je uveo pri spremanju senfa sirće od nezrelog grožđa umesto kiselog soka što mu je značajno omekšalo ukus.</p> <p>Gorčica sadrži zavidne količine vitamina i mikroelemenata. U ulju od semena gorčice ima velikih doza vitamina A, vitamina D, vitamina K, vitamina E, vitamina P i nekih predstavnika vitamina iz grupe B. To se smatra za jedno on najkorisnijih biljnih ulja i moćan antiseptik.</p> <p>U sastavu ulja od semena gorčice nalaze se još i natrijum, kalijum, kalcijum, magnezijum, sumpor, gvožđe, koji su mnogo korisni za rad jetre. Kombinacija korisnih sastojaka u senfu može da nam pomogne da se zaštitimo od ateroskleroze, da smanjimo koji kilogram i da sačuvamo mladost duže.</p> <p>Osim što je ukusan, senf je i koristan za zdravlje i pogodan za prolepšavanje. Još pre mnogo vekova on se koristio kao lekovit proizvod pri ujedu od škorpiona naprimer. Danas medicina smatra da kašičica senfa na dan može značajno da pomogne varenju i da vas oslobodi zatvora. Sos od gorčice se preporučuje kod dijabetesa, jer ima sposobnost da smanji sadržaj šećera u krvi ako nije napravljen sa previše šećera kao dodatkom.</p> <p>Ima podataka da je seme gorčice korisno ženama koje žele da zatrudne jer povećava plodnost. Komprese s senfom na čelu mogu da vam pomognu kod glavobolje, a esencija od semena slačice konzumirana nekoliko puta na dan u periodu od 20 dana pomoći će vam da se izborite sa depresijom i vratiće vam dobro raspoloženje.</p> <p>Ako vas muči sinuzitis svako dan blago mažite predeo oko nosa i slepoočnica sa senfom ali nemojte da trljate. Ova procedura treba da se primenjuje nekoliko nedelja. Ima podataka da senf može da ublaži astmu i upalu pluća, kao i da vam pomogne da se izborite s kamenom u bubregu. Isto tako pokazuje blagotvorno dejstvo kod reumatizma i gihta. Senf dokazano poboljšava cirkulaciju i ima antiupalno i detoksikaciono dejstvo.</p> <p>Sos od semena gorčice je odličan i za kozmetičke tretmane, jer se s njim pripremaju različite maske za kosu i kožu. Da biste napravili takvu hranljivu masku za kosu sa <strong>senfom</strong> neophodno je da izdubite mekani deo 1 ražanog hleba.</p> <p>Natopite ga u vreloj vodi i promešajte dok ne dobijete kašu. U kašu dodajte 1 kašiku bademovog ulja, 1 kašičicu meda, 1 kašičicu senfa i 1 žumance. Sve se dobro promeša i nanese na koren kose i kože glave. Glava se zavije krpom i tako treba da odstoji oko sat i 15 minuta. Nakon toga operite temeljno kosu blagim šamponom.</p>
Z 21
Zuti senf zacin - nemleveni 1.25 - 1
Korijander zacin - ceo plod

Korijander zacin - ceo plod

Cena 5,00 € SKU: Z 37
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Korijander zacin i lek - ceo plod</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 8 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color:#000000;"><b>Korijander</b><span> (</span>lat.<span> </span><span xml:lang="la" lang="la"><i>Coriandrum sativum</i></span><span>) je jednogodišnja biljka iz porodice </span><i>Apiaceae</i><span>. Raste do 50 cm u visini, raste u </span>južnoj Evropi<span>, </span>severnoj Africi<span>, i </span>jugozapadnoj Aziji<span>.</span><span>U evropskoj kuhinji se upotrebljava seme, dok u južnoameričkoj i azijskoj listovi koji se pripremaju kao zelje. Sveži listovi imaju snažnu aromu </span>mošusa<span> i </span>limuna<span>. Jako gorkog ukusa su i koriste se za garniranje jela i kao dodatak umacima, salatama i siru. Sveže mleveni plodovi dodatak su pecivu, jelima od kupusa, mahunastom povrću i tikvi. Zreli osušeni plodovi daju aromatični ukus i upotrebljavaju se u pripremi mnogih jela, posebno pečenih, a jedan je od sastojaka </span>kari<span> praška i začina za medenjake. Upotrebljava se i za dopunjavanje piva, likera, kompota, marinada i kolača. Eterično ulje korijandera upotrebljava se u proizvodnji parfema. Ima i lekovita svojstva poboljšava apetit, probavu i ublažava grčeve i želudačne tegobe.</span></span></p> <p></p> <h2><br /><span style="color:#ffffff;">Cena je za pakovanje od 8 grama ovog zacina.</span></h2>
Z 37
Korijander zacin - ceo plod
Crni kampot biber - najfinija aroma

Crni kampot biber -...

Cena 2,50 € SKU: Z 10
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Crni kampot biber - najfinija aroma</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 5 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color:#000000;"><span>Kampot već dugo vremena mnogi šefovi kuhinja smatraju jednom od najboljih vrsta bibera na svetu. </span><br /><span>Zrna tog bibera mogu biti zelena, bela, crvena i crna, a ova poslednja sorta je najtraženija. </span><br /><span>Crni Kampot biber je postao globalno poznat za vreme francuske kolonijalne vladavine u Kambodži, kada je krenuo masovan izvoz, ali je ta industrija gotovo nestala za vreme ere Crvenih Kmera, prenosi francuska agencija.</span></span></p>
Z 10
Crni kampot biber - najfinija aroma
Tasmanijski biber u zrnu - zacin

Tasmanijski biber u zrnu -...

Cena 3,80 € SKU: Z 6
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Tasmanijski biber u zrnu - zacin</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 5 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color:#000000;"><span>Tasmanijski biber u zrnu je jedan od najfinijih, najcenjenijih svetskih bibera. Ovaj biber najbolje je dodavati pred samo serviranje hrane, jer se tako u potpunosti iskoristi predivna aroma ovog bibera. Odličan je uz meso ali i uz vegetarijanska jela. Tasmanijski biber je u prvi mah slatkastog, voćnog ukusa, ali odmah posle toga se oseća njegova specifična jačina i oštrina. Ovaj biber ima široku upotrebu, kao i crni biber dobar je uz većinu jela.</span></span></p>
Z 6
Tasmanijski biber u zrnu - zacin

Kardamom zacin i caj - mleveni

Kardamom zacin i caj - mleveni

Cena 2,10 € SKU: Z 26
,
5/ 5
<!DOCTYPE html> <html> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=UTF-8" /> </head> <body> <h2><span style="font-size: 14pt;"><strong>Kardamom zacin i caj - mleveni</strong></span><br /><span style="font-size: 14pt;"><strong><span style="color: #d0121a;">Cena je za pakovanje od 10 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><b>Kardamon</b> ili <b>kardamom</b> je naziv biljaka iz dva roda familije đumbira (Zingiberaceae): zeleni ili obični kardamon (<i>Elettaria</i>) i crni kardamon (<i>Amomum</i>). Oba roda imaju oblik male mahune, koja je vretenasta i trouglasta u poprečnom preseku. Spoljna ljuska je tanka poput papira, dok je seme sitno i crno. Mahuna zelenog kardamona je svetlozelena. Mahune crnog kardamona su veće i tamnosmeđe boje.</p> <p>Zeleni kardamom je rasprostranjen od Indije do Malezije. Crni kardamom je rasprostranjen u Aziji i Australiji.</p> <p>Reč <i>kardamon</i> je indijskog porekla i do Evrope je stigla preko Arapa. Biljka je potekla sa malabarske obale južne Indije, odakle je potekao i biber.</p> <p>Kardamon se koristi kao začin i kao lek. Zeleni kardamon ima jaču aromu, dok crni miriše na mentu i dim. Uglavnom se dodaje kafi, čaju i slatkišima. U tradicionalnoj medicini se koristi kao lek za infekcije usta, zuba i grla.</p> </body> </html>
Z 26
Kardamom zacin i caj - mleveni
Madagaskarski biber zacin - ceo

Madagaskarski biber zacin -...

Cena 2,50 € SKU: Z 9
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Madagaskarski biber zacin- ceo</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 5 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color:#000000;">Divlji biber sa Madagaskara (piper borbonense) je takodje poznat pod nazivom burbon biber. Ovaj biber raste iskljucivo u tropskim sumama Madagaskara i bere se iskljucivo rucno. Ovaj biber ima fin ukus za koji bi se reklo da je mesavina zemljane, cvetno limunove note. Pase odlicno sa jagnjetinom, svinjetinom, salatom i sosovima od paradajza kao naravno i tunjevinom pa cak i sirom i cokoladom.</span></p>
Z 9
Madagaskarski biber zacin - ceo

Crni/braon senf zacin - nemleveni

Crni/braon senf zacin -...

Cena 1,70 € SKU: Z 22
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Crni/braon senf zacin - nemleveni</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 10 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color:#000000;"><span>Senf je jedan od najpopularnijih </span>sosova<span> na svetu i nepromenljiv drugar kečapu i </span>majonezu<span> kad je u pitanju začinjavanje </span>sendviča<span>, mesa i različitih </span>salata<span>. Po pravilu senf je začin koji se pravi od semena </span>slačice<span> skrhanih u prah sa dodatkom </span>sirćeta<span>, </span>soli<span>, vode i ulja. </span></span></p> <p>Ovaj veličanstven i mnogima od nas omiljeni sos od senfa ima boju od žućkaste do braonkaste i različite je konzistencije (glatka, zrnasta i ikrasta) u zavisnosti od vrste zrna slačice i same vrste gorčice. Karakteristično za gorčicu je njen oštar, blaže ili jače ljut ukus, koji se lako ublaži u kombinaciji sa različitim namirnicama - hlebom, mesom, povrćem itd.</p> <p>Postoje tri vrste semena senfa - crno, braon i žuto. Tradicionalno crni <strong>senf</strong> se koristi u indijskoj kuhinji, a braon i žuti najčešće se konzumiraju u Evropi. Gorčica od žutih ili belih semena senfa ljut je na jeziku, dok oštri ukus sosa od crnih i braon zrna stiže do nosa, čak i očiju i čela.</p> <p>Njegov intenzivan ukus često uzrokuje pojavu malih kapljica gastronomskog znoja. Kao rezultat meki <strong>senf</strong> se proizvodi pre svega od bele slačice, dok jači i oštriji - od tamnijih vrsta. </p> <p>Često se <strong>senf</strong> sprema i mešanjem različitih vrsta semena gorčice, dok se ukus balansira sa vodom, solju, sirćetom i uljem. U nekim vrstama senfa, posebno jeftinijim, često ima dodataka skroba, da se doda gusta konzistencija, što može da se definiše kao loša praksa.</p> <p>Gorčica pripada porodici kupusnjača i ljudima je poznata od pre čitavih 3000 godina. Ima tamno zelene jestive listove i dostiže visinu oko 70-80 cm visine. Listovi gorčice imaju prijtan miris bibera, dok jarkožuti cvetovi mirišu na karakterističan miris rena. Ren iskonski raste samo na teritoriji Evrope.</p> <p>Francuzi ne prave razliku između biljke i samog sosa od gorčice, za koje imaju jednu opštu reč - moutarde (senf, gorčica). U engleskoj sos i gorčica su poznati kao mustard (engl.). Etimologija reči verovatno ide od rimljana koji su pomešali nefermentisani sok od grožđa (širu) sa mlevenim semenjem gorčice i dobili takozvanu "sparušenu širu" nazvanu "mustum ardens", od čega potiče naziv "mustard".</p> <h3>Istorija senfa</h3> <p>Proizvodnja senfa je u punoj snazi i skoro bez prekida od 3000 godina pre Hrista. Tradicionalno je deo indijske kuhinje i iako je senf bio poznat u drevnom Rimu i Grčkoj, nije imao posebnu popularnost. Prvi recept za senf se pojavio 42. godine pre nove ere kada su se Gali pojavili kao kulinarski inovatori. Vremenom pravljenje <strong>senfa</strong> dobija veću popularost, do devetog veka kada je njegova proizvodnja postala jedan od glavnih izvora prihoda u manastrima u Francuskoj.</p> <p>Kad je u pitanju proslavljeni Dižonski senf, istorija pripoveda kako je papa Jovan XXII (12249-1334) pretvorio francuski grad Dižon u jedninstvenog proizvođača senfa do 1752. godine. Nigde drugde proizvodnja nije bila dozvoljena. U 16. veku u Avinjonu papa Jovan XXII stvorio je post "prvi majstor papinog <strong>senfa</strong>", a tokom 16. veka kod Klimenta VI smišljena je titula "veliki papin majstor senfa". Žan Najžen (Jean Naigeon) u 16. veku je uveo pri spremanju senfa sirće od nezrelog grožđa umesto kiselog soka što mu je značajno omekšalo ukus. </p> <p>Gorčica sadrži zavidne količine vitamina i mikroelemenata. U ulju od semena gorčice ima velikih doza vitamina A, vitamina D, vitamina K, vitamina E, vitamina P i nekih predstavnika vitamina iz grupe B. To se smatra za jedno on najkorisnijih biljnih ulja i moćan antiseptik.</p> <p>U sastavu ulja od semena gorčice nalaze se još i natrijum, kalijum, kalcijum, magnezijum, sumpor, gvožđe, koji su mnogo korisni za rad jetre. Kombinacija korisnih sastojaka u senfu može da nam pomogne da se zaštitimo od ateroskleroze, da smanjimo koji kilogram i da sačuvamo mladost duže.</p> <h3>Kulinarska upotreba senfa</h3> <p>Pravljenje senfa u domaćim uslovima je lako kao dečija igra. Za taj cilj je potrebno da pomešate seme slačice u prahu sa malo ulja, sirćeta, soli, šećera i nekim začinima po ukusu. Stavite tu smesu da provri uz neprekidno mešanje i nakon što odleži 2-3 dana konzumirajte sa zadovoljstvom ili stavite senf u svoja jela.</p> <p>Nekad su se za pripremu snefa koristila osušena zrna slačice, koja su se tucala i bila prelivana vinom ili sirćetom da fermentišu. I do danas princip za pripremu popularnog sosa je isti, dok jedino variraju dodaci - šira od nedozrelog grožđa, pivo, vino, sirće, blago fermentisana jabuka i začini. U različitim vrstama senfa možete da nađete ukus i aromu cimeta, karanfilića, šafrana, kurkume, bibera, luka, belog luka, meda, različitog voća čak i sardele.</p> <p>Osim za začinjavanje sendviča, pica i salata, senf ulazi u sastav različitih sosova i marinada. On se odlično kombinuje sa skoro svim vrstama mesa, kobasica i odličan je za garnirunge. U Italiji se voćnim senfom začinjavaju različita mesa, priprema se mnogo paprikaša, sosova za paste itd.</p> <h3>Koristi od senfa</h3> <p>Osim što je ukusan, senf je i koristan za zdravlje i pogodan za prolepšavanje. Još pre mnogo vekova on se koristio kao lekovit proizvod pri ujedu od škorpiona naprimer. Danas medicina smatra da kašičica senfa na dan može značajno da pomogne varenju i da vas oslobodi zatvora. Sos od gorčice se preporučuje kod dijabetesa, jer ima sposobnost da smanji sadržaj šećera u krvi ako nije napravljen sa previše šećera kao dodatkom.</p> <p>Ima podataka da je seme gorčice korisno ženama koje žele da zatrudne jer povećava plodnost. Komprese s senfom na čelu mogu da vam pomognu kod glavobolje, a esencija od semena slačice konzumirana nekoliko puta na dan u periodu od 20 dana pomoći će vam da se izborite sa depresijom i vratiće vam dobro raspoloženje.</p> <p>Ako vas muči sinuzitis svako dan blago mažite predeo oko nosa i slepoočnica sa senfom ali nemojte da trljate. Ova procedura treba da se primenjuje nekoliko nedelja. Ima podataka da senf može da ublaži astmu i upalu pluća, kao i da vam pomogne da se izborite s kamenom u bubregu. Isto tako pokazuje blagotvorno dejstvo kod reumatizma i gihta. Senf dokazano poboljšava cirkulaciju i ima antiupalno i detoksikaciono dejstvo.</p> <p>Sos od semena gorčice je odličan i za kozmetičke tretmane, jer se s njim pripremaju različite maske za kosu i kožu. Da biste napravili takvu hranljivu masku za kosu sa <strong>senfom</strong> neophodno je da izdubite mekani deo 1 ražanog hleba.</p> <p>Natopite ga u vreloj vodi i promešajte dok ne dobijete kašu. U kašu dodajte 1 kašiku bademovog ulja, 1 kašičicu meda, 1 kašičicu senfa i 1 žumance. Sve se dobro promeša i nanese na koren kose i kože glave. Glava se zavije krpom i tako treba da odstoji oko sat i 15 minuta. Nakon toga operite temeljno kosu blagim šamponom.</p>
Z 22
Crni/braon senf zacin - nemleveni

Ruzmarin suseni - zacin i lek

Ruzmarin suseni - zacin i lek

Cena 1,10 € SKU: Z 38
,
5/ 5
<h2><span style="font-size:14pt;"><strong>Ruzmarin suseni - zacin i lek</strong></span><br /><span style="font-size:14pt;"><strong><span style="color:#d0121a;">Cena je za pakovanje od 8 grama ovog zacina.</span></strong></span></h2> <p><span style="color:#000000;"><b>Рузмарин</b><span> (</span><i>Rosmarinus officinalis</i><span>; u prevodu sa </span>latinskog<span> „lekovita morska rosa“) je </span>rod<span></span>žbunastih<span> višegodišnjih </span>biljaka<span> iz familije usnatica (</span>Lamiaceae<span>).</span></span></p> <p>Ruzmarin ima mirisne zimzelene listove sa sitnim svetloplavim cvetovima. Listovi su naspramni, sedeći, čvrsti, kožasti, uski, a dugi 2-3 centimetra. Gornja strana listova je tamnozelena, a donja je sivobele boje i lagano pustenasta. Između ogranaka, na maloj peteljci, pršljenasto se razvijaju mali ljubičastoplavi cvetovi. Raste u obliku grma i može dostići visinu do 2 metra.<sup id="cite_ref-zele_1-0" class="reference"> </sup>Miris cvetova i cvetnih vrhova grančica je jak i nalik na kamfor, dok je ukus ljut, pomalo gorak i aromatičan. Cveta od marta do maja, a katkada u septembru cvate i po drugi put. U cvetovima, listovima i grančicama sadrži eterična ulja, čiji kvalitet zavisi od klime i od sunčanih i zaštićenih položaja.</p> <p>Upotrebljavaju se cvetovi ruzmarina (<i>Rosmarini flores</i>), izdanci u cvatu (<i>Rosmarini herba</i>), a najčešće se sakupljaju listovi (<i>Rosmarini folia</i>). Listovi se sabiru leti, grane se režu i ostavljaju da se suše.</p> <p>Destilacijom listova ili grančica dobija se ruzmarinovo ulje (<i>Rosmarini oleum</i>). Cvetovi i biljka u cvatu sakupljaju se u aprilu i maju i suše u hladu. Uz etarsko ulje, ruzmarin sadrži smolu, tanine, gorke materije i male količine saponina.</p> <p><span>Ruzmarin se mnogo koristi u južnoevropskoj kuhinji, premda njegov žestok ukus koji podseća na </span>kamfor<span> nekima ne odgovara. Ako se štedljivo koristi, izvrstan je začin za supe, dinstano </span>povrće<span>, </span>meso<span>, sve vrste pečenja i mekih </span>sireva<span>. Najbolje je u jelo staviti jednu vezicu, koja se izvadi kada jelo poprimi odgovarajuću </span>aromu<span>. Takođe, listići se mogu odvojiti, sitno naseckati i dodati u gotovo jelo.</span></p>
Z 38
Ruzmarin suseni - zacin i lek